Numer

Tom 34 (2020): Socjolingwistyka

Creative Commons License

Utwór dostępny jest na licencji Creative Commons Uznanie autorstwa – Bez utworów zależnych 4.0 Międzynarodowe.

Źródła koncepcji ortograficznej w Bośni i Hercegowinie

https://doi.org/10.17651/SOCJOLING.34.18
Matijas Baković
University of Zagreb, Croatia
https://orcid.org/0000-0001-7983-9148

Kontakt: Matijas Baković

mbakovic1@hrstud.hr

SOCJOLINGWISTYKA, Tom 34 (2020): Socjolingwistyka

Abstrakt

Artykuł skupia się na sporze wokół ortografii w Bośni i Hercegowinie między zwolennikami koncepcji języka Karadżicia i Daničicia oraz umiarkowanej koncepcji morfofonicznej opartej na języku Zagrzebskiej Szkoły Filologicznej. Szczególną uwagę poświęcono dwóm sesjom komitetu ds. ortografii, które odbyły się w 1883 roku, oraz propozycji, którą przedstawili Kosta Hörmann i Ljuboje Dlustuš, dotyczącej zachowania i odtworzenia ortografii morfofonicznej w Bośni i Hercegowinie. Ich propozycje porównano z propozycjami przedstawionymi przez Vatroslava Jagicia w traktacie Naš pravopis z 1864 roku. W artykule omówiono także rezultaty i wpływ tego konfliktu na stan ortografii w Chorwacji.

Słowa kluczowe

Bosnia and Herzegovina Croatia orthography language policy standard languages Bośnia i Hercegowina Chorwacja ortografia polityka językowa język standardowy
Referencje
  1. Bašić-Kosić, N. 2006. Vukovci i hrvatski jezični standard, doctoral thesis. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University, Faculty of Social Sciences and Humanities.
  2. Brozović, D. 1985. “Јеzična i pravopisna previranja u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće”. Jezik 33(1): 1–15.
  3. Dlustuš, Lj. 1910. “Za narodno jedinstvo. Uspomene i misli”. Bosanska vila 12–15: 220– 222.
  4. Ham, S. 1998. Jezik zagrebačke filološke škole. Osijek: Matica hrvatska, Osijek Branch.
  5. Ivšić, S. 1938. “Etimologija i fonetika u našem pravopisu”. Hrvatski jezik 1: 3–13.
  6. Jagić, V. 1864. “Naš pravopis”. Književnik 1(1): 1–34; 1(2): 151–180.
  7. Jonke, Lj. 1971. Hrvatski književni jezik u 19. i 20. stoljeću. Zagreb: Matica hrvatska.
  8. Katičić, R. 2015. “Hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. Stoljeća”. Povijest hrvatskoga jezika: 4. knjiga, 19. stoljeće, 35–75.
  9. Malbaša, A. 1940. “Hrvatski i srpski nacionalni problem za vrijeme režima Benjamina Kallaya”. Prilozi proučavanju Jugoslovenskog pitanja u Austro-ugarskoj, 1–2.
  10. Maretić, T. 1932. “Jedna značajna četrdesetogodišnjica – Kako je došlo do uvođenja fonetskog pravopisa u Hrvatskoj i Slavoniji 1892”. Pravda XXVIII: 6–9.
  11. Mrazović, L. 1877. “Ob ustanovi hrvatskoga pravopisa”. Vienac 11: 176–179; 13: 210–211; 14: 217–221.
  12. Nogo, Lj. 1981. “Fonetske, leksičke i morfološke osobine «Sarajevskog cvjetnika»”. Radovi 8: 135–241.
  13. Okuka, M. 1991. “Usvajanje Vukova jezika i pravopisa u administrativno-pravnim spisima turske administracije u Bosni i Hercegovini”. In Književni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadžića do kraja austrougarske vladavine, eds. M. Okuka, and L. Stančić. München: Slavica Verlag dr. Anton Kovač, 47–51.
  14. Papić, M. 1982. Hrvatsko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine. Sarajevo: Veselin Masleša.
  15. Papić, M. 1976. Tragom kulturnog nasljeđa. Sarajevo: Svjetlost.
  16. Radić, A. 1907. “Hrvatski književni jezik”. Glas Matice Hrvatske II(1–2): 2–4.
  17. Samardžija, M. 1997. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
  18. Solak, E. 2014. Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine. Sociolingvistički pristup.
  19. Sarajevo: Institute for Language, Edicija Posebna izdanja, Book 20.
  20. Šator, M. 2003. “Ko je autor Gramatike bosanskoga jezika (1890)”. Književni jezik 21(2): 1–13.
  21. Šator, M. 2004. Bosanski/hrvatski/srpski jezik u BiH do 1914. Mostar: Džemal Bijedić University, Faculty of Humanities.
  22. Šator, M. 2008. “Jezička politika u vrijeme Austro-Ugarske”. Bosanski jezik, Časopis za kulturu bosanskoga književnog jezika 5: 103–131.
  23. Šipka, M. 2001. Standardni jezik i nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini (1850–2000). Dokumenti. Sarajevo: Sarajevo Institute for Language.
  24. Šulek, B. 1854a. “Zašto izostavljamo e pred r-om u riečih krv itd.?”. Neven III(1), nonpaginated.
  25. Šulek, B. 1854b. “O dvoglascu ie. In Literary supplement 2”. Neven III(15): V–X.
  26. Šulek, B. 1864. “Obrana ahavca”. Književnik I(2): 283–291.
  27. Veber, A. 1866. “Zadnji odgovor g. Jagiću”. Domobran III(1): 2.
  28. Veber-Tkalčević, A. 1864. “Odgovor na «Naš pravopis»”. Književnik I(2): 181–186.
  29. Vince, Z. 1973. “Različiti pogledi na hrvatski književni jezik XIX. stoljeća”. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru XX: 343–357.
  30. Vince, Z. 1975. “Zaokret u hrvatskom književnom jeziku potkraj 19. stoljeća”. Croatica 6: 131–159.
  31. Vince, Z. 2002. Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora (third revised edition). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

    SOURCES
    Archives of Bosnia and Herzegovina 8–75, 1883.
    Bosansko-hercegovačke novine (29th December 1878), no. 34.
    Glavni pregled političkoga razdielenja Bosne i Hercegovine polag popisa od 16. lipnja 1879.
Read More
Biografie autora nie są dostępne.
Statystyki
Przeczytano : 294 Pobrano: 301

Downloads

Download data is not yet available.